Početna » Kako je kralj Milan Obrenović uneo orijentalni glamur na srpski dvor – izložba u Nišu [VIDEO]

Kako je kralj Milan Obrenović uneo orijentalni glamur na srpski dvor – izložba u Nišu [VIDEO]

0

U Galeriji Sinagoga u Nišu danas je otvorena izložba pod nazivom „Put na Istok kralja Milana Obrenovića: hadžiluk i kultura Orijenta na srpskom dvoru”. Ova značajna izložba, inspirisana knjigom pukovnika i generala Mihaila Rašića, ađutanta kralja Milana, istražuje fascinantno putovanje koje je kralj Milan prešao na Istok 1889. godine, čije je detalje Rašić zabeležio u knjizi objavljenoj između 1891. i 1892. godine.

Autori izložbe, dr Snežana Cvetković i MA Dejan Vukelić, kroz ovu postavku prikazuju ličnost kralja Milana Obrenovića, njegovu abdikaciju, motive za putovanje u Svetu zemlju, duhovni preobražaj na Hristovom grobu, kao i uticaje Orijenta na oblikovanje dvorske kulture u Kraljevini Srbiji krajem XIX i početkom XX veka.

Izložbena postavka uključuje originalne fotografije sa putovanja, uključujući slike arapskog salona Starog dvora u Beogradu, preuzete iz beogradskih muzeja i biblioteka kao što su Muzej grada Beograda, Muzej primenjene umetnosti, Istorijski muzej Srbije, Etnografski muzej u Beogradu, i Narodna biblioteka Srbije. Takođe će biti izložene razglednice i fotografije iz privatnih kolekcija.

Snežana Cvetković, koautor izložbe

„Ključna izložbena polazišta obuhvataju ličnost Milana Obrenovića, njegovu abdikaciju i motive za putovanje u Svetu zemlju, duhovni preobražaj koji je doživeo na Hristovom grobu, percepciju diskursa Orijenta u srpskoj sredini i njegove uticaje na oblikovanje dvora i dvorske kulture u Kraljevini Srbiji krajem XIX i početkom XX veka”, objašnjava dr Snežana Cvetković.

Niška publika može da vidi oživljen putopis Mihajla Rašića pod nazivom ‘Kralj Milan na Istoku’. Putopis govori o jednoj nedovoljno poznatoj epizodi iz života kralja Milana Obrenovića neposredno nakon abdikacije, tačnije, nepunih mesec dana nakon, u proleće 1889. godine. Kralj Milan je krenuo na hodočašće u Jerusalim, na Hristov grob, ali je putovanje potrajalo. Nakon hodočašća i Paskve, koju je proveo na Hristovom grobu, produžio je put do Beiruta i Damaska.”

 

„Mihajlo Rašić opisuje geografiju prostora, način putovanja, ljude koje su susretali, ali i navike kralja Milana Obrenovića, njegove sklonosti ka umetničkim delima, antičkim lokalitetima, kao i njegovo dobro poznavanje istorije i geografije. Iz tog ugla nismo dovoljno sagledali kralja Milana Obrenovića, a nismo dovoljno poznavali ni Rašićev putopis, koji je objavljen 1891. godine i do danas nije bilo reprinta tih knjiga,” dodaje Cvetković.

Pošto je malo artefakata sa samog putovanja i materijal koji je kupovan razgrađen posle Majskog prevrata 1903. godine, uz pomoć savremenih metoda prezentacije urađene su replike adžami panela – drvenih zidnih obloga koje su krasile arapski salon u Starom dvoru u Beogradu. Urađena je i 3D animaciju arapskog salona. To je sve radila konzervatorka i slikarka Snežana Omijić iz galerije Matice Srpske u Novom Sadu.

Dejan Vukelić objašnjava da izložba ima za cilj da sumira sve ono što je veliko putovanje na koje se kralj Milan Obrenović otisnuo nedugo nakon abdikacije 1889. godine. Sve ono što je kralj doneo sa tog putovanja, uključujući brojne antikvitete, unapredilo je Srpski dvor i dvorsku kulturu, prateći modne uzuse tog vremena kraja XIX. veka, kada je moda Orijenta bila vrlo prisutna.

„Kralj Milan je imao priliku da vidi slične salone i dvorske prostore u brojnim evropskim dvorovima koje je posećivao, često kao prijatelj nekih monarha. On je želeo da prenese duh evropske i orijentalne kulture na Srpski dvor. Najznačajniji eksponati koje je kralj doneo sa tog putovanja su sirijski adžami paneli. U Damasku je kralj prepoznao viziju raskoši koju je želeo da prenese na Srpski dvor, odnosno na tadašnji stari konak, koji nažalost danas više ne postoji” , objašnjava Vukelić.

Posebno je zanimljivo da je pirotski ćilim stigao u naše krajeve zahvaljujući kralju Milanu.

Taj ćilim su videli na jednom od bazara, najverovatnije u Carigradu, jer su obilazili bazare u Carigradu i Damasku. Kraljev pratilac Mihajlo Rašić video je tu šaru, uzeo uzorak i doneo ga tkaljama u Pirotu. Tako je ovaj ćilim postao jedan od omiljenih motiva u pirotskom čilimarstvu, a ovo putovanje se pokazalo kao svojevrsni kulturni transfer iz jedne kulture u drugu.

„Salon koji vidimo iza nas, poznat kao Arapski salon, nazvan je po predmetima koje je kralj doneo sa svog putovanja, uključujući panele iz Damaska. Ti paneli su zahtevali visoke veštine, kao što su kaligrafija i inkrustacija. Nažalost, nakon Majskog prevrata 1903. godine, usledile su velike aukcije za ostavštinu Obrenovića. Na najvećoj aukciji, u Bečkom goroteumu 1905. godine, ovi paneli, zajedno s brojnim drugim dragocenostima, su prodati i više se ne nalaze u zemlji. Novi vlasnik je bio grof Jan Palfi, ugarski plemić, koji je sve te dragocenosti smeštao u svom radnom kabinetu, a danas ih možemo videti u zamku Bojnice koji pripada Slovačkom narodnom muzeju.”

 

Bugarski požar izbrisao dvor kralja Milana u Nišu

Kroz ovu izložbu prepoznajemo poseban odnos koji je kralj Milan Obrenović negovao prema osmanskom kulturnom nasleđu. Ne smemo zaboraviti da je kralj Milan u Nišu boravio u dvorovima koji su nekada pripadali turskim zapovednicima grada. Te dvorove je otkupio, a oni su postali njegova omiljena letnja rezidencija. Tokom vladavine Milana Obrenovića, Niš je imao status neformalne druge prestonice Srbije.

“Jedan od tih dvorova, smešten naspram ulaza u Tvrđavu, s druge strane reke Nišave, nalazio se na mestu današnje Gradske kuće. Nažalost, taj dvor je bio porušen tokom Prvog svetskog rata kada su ga Bugari zapalili. Građen uglavnom od drveta, dvor je bio poznat po bogato ukrašenim plafonima i zidovima, ali, nažalost, nije sačuvana nijedna fotografija njegovog enterijera. Još uvek tragamo za bar jednom slikom ovog izgubljenog simbola kraljevskog prisustva u Nišu, nadajući se da ćemo je otkriti u budućnosti”, kazala je Cvetković Glasu juga.

Arhitekta Ivan Redi, koji se godinama zalaže da kralj Milan dobije spomenik u Nišu, kaže da se i danas veoma malo zna o prvom i jedinom vladaru Srbije koji je HADŽIJA. On je objavio knjigu koja objašnjava značaj pokloničkih putovanja u Svetu zemlju, ali daje i asniju sliku kralja Milana kao čoveka.

Izložba će biti otvorena do 3. oktobra. Pre nego što je stigla u Niš, izložba je gostovala u Aranđelovcu i muzeju u Gornjem Lavovcu.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Glas Juga (@glas_juga)

Ostavite komentar

logo inverzni

Glas juga je regionalni informativni portal koji se bavi svim aktuelnim vestima, ljudima i događajima, ali pre svega poštujući novinarski kodeks i principe koji neguju tačno, nepristrasno i objektivno novinarstvo.

Izbor urednika

Najnovije

Internet portal Glas Juga je javno internet glasilo registrovano u registru pod brojem IN001337.
Naš “glas” je i vaš glas.

Naš „glas“ je i vaš glas