Hrišćani koji vreme računaju po Gregorijanskom kalendaru danas obeležavaju Uskrs, jedan od najvećih i najznačajnijih hrišćanskih praznika, koji simbolizuje vaskrsenje Isusa Hrista i pobedu života nad smrću.
Ovaj praznik obeležavaju vernici Rimokatoličke crkve, kao i deo pravoslavnih hrišćana širom sveta koji pripadaju crkvama zapadnog obreda.
Vaskrsenje Sina Božijeg predstavlja temelj hrišćanske vere i simbol je obnove života i nade. Prema hrišćanskom učenju, Hrist je vaskrsao trećeg dana nakon smrti, a vest o vaskrsenju ženama mironosicama saopštio je arhanđel Gavrilo.
Obeležavanje Uskrsa započinje svečanom službom u crkvama, koja podseća na Hristovo stradanje i vaskrsenje, kao i na njegovu žrtvu za spasenje čovečanstva.
Jedan od najprepoznatljivijih običaja jeste farbanje jaja, koja se najčešće boje u crvenu boju kao simbol novog života. Prema predanju, Marija Magdalena je caru Tiberiju poklonila prvo ofarbano jaje, donoseći mu vest o Hristovom vaskrsenju.
Vernici na uskršnje mise donose jaja i hranu na osvećenje, nakon čega praznik nastavljaju u krugu porodice, uz svečanu trpezu.
Uskrs prate i brojni običaji – od takmičenja u kucanju jajima do potrage za skrivenim jajima, posebno među najmlađima.
Iako se način obeležavanja razlikuje od zemlje do zemlje, poruka Uskrsa ostaje ista – vera, nada i novi početak.
