Granatiranje putničkog voza 393, koji je prelazio preko železničkog mosta u Grdelici, na današnji dan pre 27 godina, ostalo je jedna od najtragičnijih slika NATO agresije na našu zemlju. Godišnjica ovog događaja obeležena je danas komemorativnim skupom i tradicionalnim prolaskom voza.
Tog 12. aprila 1999. godine, na drugi dan Uskrsa, Grdelička klisura postala je mesto nezapamćenog stradanja. Svake godine na ovaj datum, porodice žrtava, predstavnici Železnice, Grada Leskovca i građani okupljaju se kako bi odali počast nastradalima.
Komemoraciji je i ove godine prisustvovao gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović, koji je u svom obraćanju istakao značaj sećanja i zajedništva.
„Danas ponizno stojimo ovde kako bismo odali počast žrtvama, ali i kako bismo saosećali sa onima koji su preživeli sa trajnim ožiljcima i čiji su najmiliji stradali u tom strašnom činu nasilja. Istovremeno, danas ponosno stojimo pred svetskim silama koje su se tada udružile protiv naše zemlje“, rekao je Cvetanović.
On je dodao da je važno očuvati kolektivno sećanje na stradanje.
„Podržavamo napore državnog vrha da od Srbije napravi jaku i stabilnu zemlju, u kojoj su bol i patnja tog dana duboko urezani u kolektivno pamćenje. U zajedništvu ćemo pronaći snagu i nastaviti putem mira, stabilnosti i razvoja, jer to dugujemo svim nevino stradalim žrtvama NATO agresije“, poručio je gradonačelnik.
Polaganje venaca i cveća na spomen-obeležje obavljeno je uz zvuke „Lenjinovog marša“, dok je završetak komemoracije obeležen simboličnim prolaskom voza preko mosta – u znak sećanja na tragediju koja ne sme biti zaboravljena.
Stradalo petnaestak putnika, ranjeno više desetina ljudi. Tačan broj stradalih nikada nije utvrđen
U NATO napadu u Grdelici, 12. aprila 1999. godine, stradali su drugi i treći vagon putničkog voza na liniji Beograd-Solun, u kojem je bilo više od 50 putnika.
Potom je komandant NATO u Evropi general Vesli Klark prikazao video-snimak, tvrdeći da pilot nikako nije mogao da izbegne voz koji se „iznenada pojavio“.
Nemački list „Frankfurter rundšau“ je u januaru 2000. godine, na osnovu stručne ekspertize, dokazao da je „Klarkov snimak“ ubrzan 4,7 puta i da je pilot prvog aviona, koji je pogodio voz, imao najmanje 40 sekundi vremena da obavesti pilota druge letilice da je na mostu voz.
Prema Klarkovoj verziji, u pitanju je bio samo jedan avion koji je ispalio dva projektila, a pilot je morao da reaguje za manje od sekunde.
„Ne treba se bojati ljudi, nego neljudskog u njima„, uklesano je na spomeniku pokraj železničkog mosta preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri.


