Savetovalište za decu žrtve nasilja, koje deluje pri Sigurnoj kući u Nišu, obeležilo je danas Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad decom, ali i dve godine svog postojanja. Tim povodom u Niškom kulturnom centru održan je program pod nazivom „Nasilje ne sme biti deo detinjstva – dve godine podrške i poverenja“.
Na skupu je istaknuto da su zlostavljanje i zanemarivanje dece i dalje ozbiljan društveni problem, prisutan u porodicama, školi i vršnjačkim okruženjima. Kako su naveli organizatori, počinioci nasilja mogu biti roditelji, staratelji, članovi porodice, ali i vršnjaci, što dodatno naglašava potrebu za kontinuiranom prevencijom i institucionalnom podrškom.
Dve godine rada savetovališta – konkretni rezultati i pomoć deci
Direktorka Sigurne kuće, Sonja Šćekić, istakla je da je otvaranje savetovališta pre dve godine donelo novu, značajnu uslugu u sistemu zaštite dece u Nišu.
– U situaciji nasilja najvažnije je prvo reagovati, zaustaviti nasilje i uključiti dete u adekvatan tretman. Zato smo otvorili prvo savetovalište ovog tipa u gradu. Pružamo terapijske usluge deci koja imaju iskustvo nasilja, ali i savetno-edukativnu podršku roditeljima, navela je Šćekić.
U proteklom periodu na terapiju je upućeno 26 dece – 15 devojčica i 11 dečaka, uglavnom osnovnoškolskog uzrasta. Realizovano je oko 230 terapijskih sesija, a trenutno tretman pohađa troje dece. SOS dečja linija, aktivna godinu i po dana, primila je blizu 100 poziva.
Najčešći razlozi javljanja bili su problemi u učenju, vršnjački odnosi, manjak samopouzdanja, ali i krizne porodične situacije poput razvoda, selidbe i promene škole.
Škole na prvoj liniji prepoznavanja nasilja
Tokom prethodnih godinu i po dana sprovedene su preventivne aktivnosti u 25 osnovnih i srednjih škola.
Psiholog u OŠ „Vuk Karadžić“, Anita Cekić, navela je da se deca javljaju sa širokim spektrom problema.
– Neki problemi su mali, neki veći, a neki zaista alarmantni i zahtevaju hitno uključivanje Centra za socijalni rad, policije ili nevladinih organizacija. Kroz razgovore se često otkrivaju i ozbiljna stanja kojih deca nisu svesna, rekla je Cekić.
Međuinstitucionalna saradnja ključna u zaštiti dece
Da škole i zdravstvene ustanove čine najčešće izvore prijava potvrđuje i Marija Rajković, psiholog u Centru za socijalni rad.
– Škole imaju jasne procedure za prijavu nasilja, a kada stigne prijava, uključujemo se u procenu rizika i rad sa decom i roditeljima. Cilj je prevencija i sprečavanje recidiva. Bez saradnje institucija ovakav rad ne bi bio moguć, istakla je Rajković.
Poruka Grada Niša: Podrška zaštiti dece ostaje prioritet
U ime Grada Niša obratio se pomoćnik gradonačelnika Nikola Mladenović, naglasivši da će lokalna samouprava nastaviti da podržava inicijative koje doprinose bezbednosti dece.
– Kada je savetovalište osnovano, to je bio važan iskorak u sistemu zaštite mališana. Danas je ono postalo simbol nade i hrabrosti. Ponosni smo i na ostale usluge koje pružamo sa Sigurnom kućom, posebno na SOS dečiju liniju BeLiNi, gde svako dete može anonimno da potraži stručnu pomoć, rekao je Mladenović.
Učesnici događaja složili su se da je zajednički cilj društva da se deci obezbedi bezbedno okruženje, podrška i mogućnost da odrastaju bez straha – jer nasilje nikada ne sme biti deo detinjstva.


